Banjalučani svakog mjeseca iz svog džepa izdvajaju novac za komunalnu naknadu. To nije opcija, to je zakonska obaveza. Do 5. u mjesecu, za prethodni mjesec, uplate treba da budu na računu, jer ako zakasnite, slijedi opomena, a potom i sudski postupak.
I da se razumijemo, u većini slučajeva, ti računi mjesečno iznose tek nekoliko maraka. Možda kao dvije ili tri kafe. U teoriji, ova naknada treba da obezbijedi održavanje ulica, trotoara, parkova, zelenih površina, rasvjete, pa čak i izgradnju nove gradske infrastrukture.
U praksi? Stanje nije baš najsjajnije. Zelene površine u nekim banjalučkim naseljima poprilično su zarasle, ima i zapuštenih dječjih igrališta, prepunih kontejnera i smeća oko njih ili nema adekvatne rasvjete u podzemnim prolazima za pješake.
I građani s pravom pitaju, šta dobijamo zauzvrat?
Komentari Banjalučana na komunalne probleme uvijek su burni. Doduše, ima onih koji smatraju da sugrađani sami treba da uzmu stvari u svoje ruke i da se pobrinu za svoju ulicu ili naselje, da treba da se late motike i kose i ne čekaju druge da im sređuju.
–Naravno da nije teško da sami pokosimo travu, ali nećemo! Plaćamo komunalne usluge i želimo da se to vidi – poručuju stanovnici Borika, jednog od nekada najuređenijih dijelova Banjaluke. Drugi ističi da, ako već plaćaju komunalnu nakladu, zašto treba da preuzimaju ulogu da nešto uređuju po gradu.
“Ako je plaćamo, valjda se podrazumijeva da po gradu bude pokošeno, da imamo rasvjetu, da u parku nisu polomljene klupe ili rekviziti za igru djece”, “Sve je prljavo, zapušteno, sve propada”, “Da li je nadležnost građana da kose oko svojih zgrada, dok uredno plaćaju komunalne usluge? Borik je jedno od najljepših naselja u Banjaluci, pogodno za porodice sa djecom, blizina škola i vrtića, a došli smo u situaciju da ne smijemo djecu pustiti na igralište”. Ovakvi komentari sve su češći na društvenim mrežama i u razgovorima.
Dijana Ješić, odbornica u Skupštini grada Banjaluka poručuje da je suludo da bilo ko očekuje da sugrađani treba da krpe rupe na cesti, što je, kaže, bio komentar određenih odbornika, ili da građani sami kose i uređuju igrališta.
-Naravno da to nije problem, čovjeku nije teško da išta uradi. Ali, ako se već plaća nešto za to, onda očekujemo da ta usluga bude i urađena. Na kraju krajeva, iz budžeta se izdvaja za uređenje, košenje. Logično je da ljudi očekuju da će to biti urađeno – kaže ona za Srpskainfo.
Postoji obaveza plaćanja komunalne naknade za sve vlasnike ili korisnike stambenog, poslovnog i drugog prostora. I to prema metru kvadratnom korisne površine. Ali kada taj novac ne rezultuje vidljivim poboljšanjima, raste frustracija. Naročito kada se ljudima šalju opomene za dugovanja od prije nekoliko godina, čak i onima koji imaju dokaze da su sve uredno plaćali. Takva situacija dogodila se prošle godine kada je nastao haos zbog računa za komunalnu naknadu. Pa su mnogi sugrađani pohitali u Zavod za izgradnju Banjaluka da plate šta imaju, da im ne bi stigla tužba.
“Plaćam od 2009. godine i stiglo mi je 400 KM duga“, „Piše da nisam platila za 12 mjeseci, a sve račune za prošlu godinu imam“, „Po njihovom, komunalna naknada nikada nije plaćena, srećom sve uplatnice sam sačuvala.“… Ovo su nam govorili sugrađani koji su dobili opomenu za dug.
Inače, obavezu plaćanja ove naknade imaju vlasnici stambenog, poslovnog ili drugog prostora, nosioci stanarskog prava, zakupci stambenog, poslovnog ili drugog prostora, odnosno fizička i pravna lica koja su korisnici objekata i uređaja zajedničke komunalne potrošnje.
Navodi se da se plaćanjem komunalne naknade omogućava održavanje gradskih saobraćajnica, trotoara, parkova, drvoreda, zelenih površina, gradske rasvjete i drugih objekata komunalne infrastrukture, te izgradnja novih gradskih saobraćajnica, trotoara, parkova, drvoreda, zelenih površina.
Na sajtu Zavoda za izgradnju piše i do kada naknada treba da se plati i da se eventualna dugovanja izmiruju u roku od 15 dana.
“Jer ćemo naplatu dugovanja biti prisiljeni izvršiti sudskim putem”, navodi se na sajtu ZIBL.
